Umjetna inteligencija i “budnost” na granici: Lekcija za Hrvatsku?
Kao netko tko se bavi umjetnom inteligencijom, stalno pratim kako se ova tehnologija primjenjuje u različitim područjima diljem svijeta. Ponekad vidimo primjere koji oduzimaju dah svojom inovativnošću, a ponekad nailazimo na one koji postavljaju ozbiljna pitanja o privatnosti, etici i društvenom utjecaju.
Nedavni članak s Berkman Klein Centra na Sveučilištu Harvard skrenuo mi je pažnju na platformu u Sjedinjenim Američkim Državama nazvanu ICERAID.us. Ono što je opisano predstavlja značajan pomak u načinu na koji se AI koristi za sigurnost, i to na način koji bi nas trebao natjerati na razmišljanje.
Što se događa s ICERAID.us?
Petra Molnar, u tekstu na koji se članak referira (izvorno objavljenom na Al Jazeeri), opisuje ICERAID.us kao platformu koja “nudi kriptovalutne nagrade korisnicima koji učitavaju fotografije ‘sumnjivih aktivnosti’ duž granice”. Glavna značajka, kako Molnar ističe, jest outsourcing nadzora i provedbe zakona na granici široj javnosti.
Ukratko, AI se koristi za analizu (pretpostavljam) tih fotografija ili za koordinaciju prikupljanja podataka, dok se javnost financijski (putem kripto valuta) incentivira da glumi “oči” na terenu. To je fascinantna, ali i pomalo uznemirujuća primjena AI.
Zašto je ovo važno za nas u Hrvatskoj?
Možda mislite, “To je u SAD-u, daleko od nas.” Međutim, vjerujem da su implikacije ovakvih tehnoloških rješenja globalne. AI ne poznaje granice, a inovacije (dobre ili loše) brzo se šire.
Ovaj primjer pokazuje kako se AI može koristiti za:
- Demokratizaciju (ili možda decentralizaciju) nadzora.
- Kreiranje novih modela poticanja (eng. incentivization) javnosti na sudjelovanje u aktivnostima koje su tradicionalno bile domena države.
- Podizanje kompleksnih pitanja o privatnosti, pristupu podacima i potencijalnoj zlouporabi.
Iako se ICERAID.us odnosi na granicu, principi crowdsourcinga potpomognutog AI-jem i digitalnih nagrada mogli bi se primijeniti na razne druge scenarije, potencijalno i bliže nama u Europi ili čak Hrvatskoj, poput praćenja ilegalnog odlaganja otpada, prijavljivanja prometnih prekršaja ili čak lokalnih inicijativa za susjedski nadzor. Stoga je ključno razumjeti ove trendove rano.
Utjecaj na svakodnevni život i karijere
Direktan utjecaj ove specifične platforme na vaš svakodnevni život u Hrvatskoj je minimalan. No, šira slika je važna. AI sve više oblikuje naše društvo, uključujući i sigurnosne aspekte.
Vidimo kako AI stvara potpuno nove “poslove” ili angažmane (poput ovih “dobrovoljnih” nadzornika s granice). To sugerira da budućnost rada može uključivati interakciju s AI platformama na neočekivane načine. Za karijere, to znači da će razumijevanje etičkih dimenzija AI, poznavanje propisa o zaštiti podataka te sposobnost kritičkog promišljanja o utjecaju tehnologije postati još važniji, ne samo u IT sektoru, već i u pravu, novinarstvu, politici i društvenim znanostima.
Šira slika: AI, nadzor i budućnost
Primjer ICERAID.us-a jasno ilustrira rečenicu koju Petra Molnar koristi: “Tehnologija nikada nije neutralna.” Svaki alat, pa tako i AI, može se koristiti u različite svrhe. AI je iznimno moćan alat za analizu velikih količina podataka (poput fotografija s granice) i prepoznavanje obrazaca (“sumnjiva aktivnost”).
Ovaj trend nas tjera da razmislimo o balansu između sigurnosti i privatnosti, ulozi građana u nadzoru te odgovornosti platformi koje omogućuju takve aktivnosti. Vjerujem da je neophodna javna rasprava o tome kako želimo da se AI koristi u osjetljivim područjima poput sigurnosti i provedbe zakona. Ne smijemo pasivno promatrati kako se tehnologija razvija, već aktivno sudjelovati u oblikovanju njene primjene kako bi služila društvu na najbolji mogući način.
Pročitajte originalni članak OVDJE.




