Danas gledamo dvije strane medalje AI napretka. S jedne strane, imamo Apple koji radikalno mijenja svoju strategiju i okreće se pametnim naočalama, što bi moglo definirati sljedeću generaciju osobnih uređaja. S druge strane, stiže nam otrežnjujuće izvješće o tome kako glad za energijom koju AI zahtijeva već sada utječe na džepove običnih građana. Ove dvije priče savršeno ilustriraju uzbudljivu, ali i kompleksnu budućnost koju gradimo.
Apple mijenja strategiju: Umjesto Vision Pro, fokus na AI naočale
Čini se da je Apple naučio lekciju iz početnog, prilično mlakog prijema svog Vision Pro headseta. Prema najnovijim izvješćima, tvrtka je odlučila pauzirati razvoj jeftinije verzije Vision Pro uređaja kako bi sve resurse preusmjerila na razvoj lakših i pristupačnijih AI pametnih naočala. Ovaj potez izravan je odgovor na tržište i konkurenciju, prvenstveno Metu i njihove Ray-Ban pametne naočale.
Vision Pro, s cijenom od 3,499 dolara, jednostavno je preskup, pretežak i nema dovoljno aplikacija da bi postao mainstream proizvod. Appleovi rukovoditelji su to, čini se, i sami priznali. Zato sada ubrzavaju rad na dva nova projekta:
- Prvi model, kodnog imena N50, bit će jednostavnije naočale bez vlastitog zaslona koje će se povezivati s iPhoneom. Fokus će biti na glasovnim naredbama i audio funkcionalnostima.
- Drugi model bit će napredniji i imat će zaslon, čime bi izravno konkurirao Metinim naočalama.
Ovo je iznimno važna vijest. Apple ne odustaje od proširene stvarnosti, već mijenja pristup. Umjesto da nam na glavu stave moćno računalo, žele stvoriti diskretan i koristan dodatak koji se oslanja na umjetnu inteligenciju i glasovnu interakciju. Za nas u Hrvatskoj, ovo je jasan signal kamo se kreće tehnologija. Uređaj koji nosimo na licu, a koji nam pruža informacije bez potrebe da vadimo mobitel iz džepa, mogao bi postati naša nova svakodnevica brže nego što mislimo.
Skrivena cijena AI revolucije: Rastu li nam računi za struju?
Dok tehnološki divovi poput Applea sanjaju o novim uređajima, novo istraživanje Bloomberg Newsa baca svjetlo na jednu od najvećih prepreka AI revolucije: ogromnu potrošnju energije. Analiza je pokazala da masivni podatkovni centri, koji su neophodni za treniranje i pokretanje AI modela, uzrokuju značajan porast cijena električne energije za obične građane u Sjedinjenim Američkim Državama.
U područjima gdje su niknuli ovi gigantski podatkovni centri, veleprodajne cijene struje su se u posljednjih pet godina više nego udvostručile. To je izravna posljedica nezasitne gladi AI sustava za električnom energijom. Podatkovni centri rade 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, i postaju jedan od najvećih potrošača na energetskoj mreži.
Iako se izvješće odnosi na SAD, ovo je upozorenje za cijeli svijet, pa tako i za Hrvatsku. Dok težimo digitalizaciji i implementaciji AI rješenja u našem gospodarstvu, moramo biti svjesni infrastrukturnih izazova. Gradnja podatkovnih centara i jačanje energetske mreže postaju ključni preduvjeti za tehnološki napredak. Ignoriranje ovog problema moglo bi značiti da će cijenu “pametne” budućnosti na kraju platiti građani kroz veće račune za struju. Održivi razvoj AI-ja mora uključivati i održiva energetska rješenja.
Današnje vijesti pokazuju nam fascinantnu dinamiku. S jedne strane, vidimo utrku u stvaranju sljedećeg velikog potrošačkog proizvoda koji će nam promijeniti život. S druge, suočavamo se s realnošću da ta ista tehnologija ima stvarne, fizičke troškove koji opterećuju naš planet i naše novčanike. Vjerujem da je ključ u pronalaženju ravnoteže, gdje inovacije idu ruku pod ruku s odgovornošću prema resursima koji nam svima stoje na raspolaganju.




